Brisel/Bruxelles, 03.07. 2008. - Od tranzicije ka približavanju razvijenom Zapadu-ekonomski izazovi u zemljama istočne Evrope i bišeg Sovjetskog saveza, naslov je vrlo otrežnjujuće naučno-stručne rasprave koju je organizirala Svjetska banka sa grupom najuticajnih ekonomista koji rade u Briselu, a skupom od oko 120 eminentnih ekonomskih stručnjaka predsjedavo je potpredsjednik srbijanske vlade i budući ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju Božidar Ðelić.
Na konferenciji je izvršena prezentacija najnovijeg sveobuhvatnog istraživanja o efektima tranzicije u zemaljama jugoistočne Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza ka bogatim zemljama zapadne Evrope, a neobično brojna delegacija iz Srbije takvu priliku je iskoristila kako bi se pokazalo „šta Srbija radi i šta zna u ovoj oblasti, kako bi i na taj način povećala vlastiti globalni uticaj ne samo u Briselu, već i mnogo šire na sve više isprepletenom globalnom tržištu", izjavio je Ðelilć.
„Na skupu su predstavljene najsvježije analize i iskustva kako obezbijediti da zemlje istočne Evrope pa i Srbija dođu do nivoa plata, penzija i života kakvi su u Belgiji, Švedskoj, Njemačkoj, Italiji ili Francuskoj. Iz ove debate u Briselu i analiza Svjetske banke koje su predstavljane potvrđeno je da je lakše završiti tranziciju nego doći do standarda kakakv je u zapadnoj Evropi", izjavio je Ðelić za Radio Deutsche Welle.
Najnovije analize Svjetske banke pokazju da zemlje koje su nedavno ušle u EU imaju oko 50% bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u sporedbi sa starim članicama EU, što takođe potvrđuje, rečeno je na konferenciji, da je tranzicija i ulazak u EU nužan i nezamjenjiv proces za zemlje istočne Evrope, ali da nije i dovoljan da bi se samim ulaskom postigao isti životni standard kao na Zapadu.
„Zato je i Srbiji potrebna sljedeća, nova, generacija reformi, a izdvoji bih tri tri: da mnogo više investiramo u prosvjetu, nauku i tehniologiju jer u protivnom ćemo biti u potpunosti prepušteni odlukama stranih velikih kompanija. Mi moramo imati i naše znanje i vlastitu tehnologiju da bi bili mnogo privlačniji i za najnaprednije strane firme. Moramo imati vlastito znanje koje ćemo moći prodavati svijetu! Drugi paket prioritetnih reformi je vrlo brzo uspostavljanje takvih institucija, naročito onih regulatornog karaktera, u oblasti telekoma, energetike i medija koje će obezbijediti da se predstojeća tržišna utakmica provodi bez ikakvih smetnji u domenu slobodne konkurencije i ulaska i izlaska sa tržišta. Treći i najvažniji elemenat predstojećih reformi jeste neminovnost i potreba da se Srbija u ovom globalizovanom svijetu što prije okrene Evropi, ali i svijetu i da tražimo i pronađemo investitore iz Rusije, Indije, Kine i veoma bogatih fondova kakvi postoje u vrlo bogatom Persijskom zalivu, pa i iz Azije. Uvjeren sam da će Srbija i buduća vlada, uporedo sa veoma teškim poslom na klasičnoj tranziciji i priprema za ulazak u EU, već od danas morati uspostavljati takav model razvoja koji će dovesti do toga da se u Beogradu, Novom Sadu, Leskovcu, Užicu, Loznici, Zaječaru - kroz nekoliko godina ili deceniju-dvije, živi na isti način i sa istim životnim standardom kao i u Belgiji, Francuskoj ili Italiji.
Na pitanje RDW da li već ima konkretnih nagovještaja da bi veliki strani investitori iz Evrope, Rusije, Indije ili drugih velikih tržišta uskoro mogli početi dolaziti s projektima i novcima u Srbiju, Ðelić je odgovorio da je u toku nekoliko „vrlo konkretnih investicija, projekata ili pregovra sa Rusijom, Indijom, Kinom i arapskim zemljama, gdje postoje ne samo, kako se obično misli nafta i novac, već i stanovita znanja i mogućnosti za investicije. Karta globalne mundijalizacije nije više samo Amerika i Evropa već je mnogo kompleksnija, izazovnija i zahtjevnija, ali sam uvjeren da će Srbija ukoliko bude imala izbalansiranu spoljnu politiku i osnaženu ekonomsku diplomatiju, biti u stanju da iskoristi mnoge nove izazove i šanse koje nudi takva nova karta svjetskog kapitalizma 21. vijeka", izjavio je Božidar Ðelić nakon konferencije o ekonomskim izazovima tranzicije u istočnoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog saveza. ZS