Brisel/Bruxelles, 10.12.2008. - Više od 93 posto kompanija Evropske unije (EU) Islanda i Norveške (koje nisu članice EU) početkom ove godine je imalo pristup internetu, što je povećanje za oko 25 posto u odnosu na januar 2007. godine. Istovremeno, oko 81 posto kompanija imalo je mogućnost komuniciranja putem brzog, širokopojasnog (broadband)* interneta, a u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je neznatan porast od četiri procenta.

 

 

*Pojmovnik: Broadband (engl. široki dijapazon, široki opseg, širokopojasni) koristi se kao sinonim za brzi pristup internetu putem ADSL modema, optičkog kabla ili radio vezom. Nasuprot broadband koneckiji je 'narrowband'  koja podrazumijeva slabu, ograničenu, skučenu, tešku, tijesnu ili usku internet konekciju (preko telefonske linije).

 

Prema podacima Evropskog statističkog ureda Eurostat, čak dvije trećine kompanija (64%) imalo je vlastiti web-portal, a u odnosu na januar 2007. porast je zabilježen od samo jedan posto.

Najveća, gotovo potpuna, stopa internetizacije u preduzećima utvrđena je u Holandiji i Finskoj (99%), Danskoj (98%), Belgiji, Austriji i Sloveniji (po 97%), a internetizacija manja od 90 posto utvrđena je u Rumuniji (67%), Bugarskoj (83%), Mađarskoj (86%), Latviji (88%) i Kipru (89%). Najveći broj preduzeća koji je imao mogućnost brzog interneta u januaru ove godine bilo je u Finskoj, Francuskoj i Španiji (po 92%), u Belgiji (91%), a najmanje takvih kompanija je u Rumuniji (44%), Litvaniji (56%) i Poljskoj (59%). Iz navedenih podataka Eurostat zaključuje da je internetizacija kompanija u zemljama EU dostigla gotovo potpuni obuhvat, dok je tzv. brzi pristup internetu još uvijek u razvoju.

Zemlje zapadnog Balkana nisu obuhvaćene istraživanjem, ali neslužbene staitistike IT kompanije Softing d.o.o. Mostar pokazuju da je internetizacija u BiH tek oko 25 posto, a internetizacija preduzeća tek nešto malo veća (oko 30 procenata).