Bruxelles, 06.11.2007. - Provedba reforme policije u skladu s „tri evropska principa", potpuna saradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine, reforma javnih emitera i javne uprave, četiri su stara-nova uslova koje BiH mora ispuniti kako bi zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. To je suština redovnog Godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku ove zemlja u posljednjem izvještajnom razdoblju od oko godinu dana.
Uz izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU, Komisija je objavila i dokument o strategiji proširenja i glavnim izazovima u sljedećih godinu dana, te nacrt pristupnog partnerstva za zemlje kandidate - Hrvatsku i Tursku.
Prezentirajući komisijin izvještaj na pres-konferenciji u Sarajevu, zamjenik direktora Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje Jan Truszczynski kazao je da je BiH u posljednih godinu dana uradila „vrlo malo na ispunjavanju prioriteta utvrđenih zajednički prihvaćenim dokumentom Evropskog partnerstva.
Glavni uzrok reformskom zastoju je, po ocjeni evropskog zvaničnika, u porastu nacionalističke retorike i napetoj političkoj atmosferi do koje je došlo usljed nedostatka saradnje između entiteta i državnog niova.
"Bosna i Hercegovina nije uspjela u potpunosti preuzeti odgovornost za upravljanje procesima u zemlji", ocijenio je Truszczynski, ističući kako je u narednom periodu nužno da politički lideri ostvaruju konsenzus o ključnim pitanjima za cijelu zemlju. Ustavna reforma je jedno od takvih „jer će omogućiti uspostavu funkcionalnijih i efikasnijih organa vlasti." Evropska komisija ni ovoga puta nije određivala rokove ustavnih promjena, ali se u Izvještaju navodi da bi to bilo potrebno učiniti „što je moguće prije."
U Izvještaju Evropske komisije o napretku, navode se i drugi prioriteti na kojima BiH mora ostvariti napredak, kao što je stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, sloboda kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala, te socijalne i ekonomske reforme.
Među rijetkim pozitivnim ocjenama Evropske komisije navodi se napredak u saradnji sa Haškim tribunalom, konstruktivna saradnja sa zemljama regiona, jačanje ekonomije i makroekonomske stabilnosti, te profesionalno i i efikasano okončanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji su završeni prije godinu dana. Napredak je ostvaren i na uvođenju evropskih standarda u oblasti transporta, obrazovanja, olakšavanja viznog režima i politike azila.
U izvještaju Evropske komisije navodi se da BiH nije napredovala ni na polju zaštite ljudskih prava i manjina, jer je vidljivo da dominiraju vjerska netolerancija i etnička diskriminacija.
Komentirajući najnoviji Izvještaj Evropske komisije, direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić smatra da je ocjena da nije bilo napretka u reformama zabrinjavajuća i da zaslužuje najozbiljniju analizu. „Važnije od samog Izvještaja je da imamo napredak, da imamo efikasnije i brže usvajanje propisa o osnivanju institucija, rad tih instutucija je ekspeditivniji i u cijelom ovom reformskom procesu napredujemo brže nego što je bilo do sada" - izjavio je Topčagić za Radio slobodna Evropa.