STOCKHOLM, 22. 12.2009. - Srbijanski predsjednik Boris Tadić predao je u utorak u Stockholmu zahtjev za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, ocijenivši kako je riječ o "istorijskom danu za Srbiju". Dodao je da je njegova zemlja "odlučna provesti sve potrebne reforme".
Tadić je zahtjev za članstvo predao švedskom premijeru Fredriku Reinfeldtu, čija zemlja do kraja godine predsjeda Evropskom unijom. On je rekao da se radi o "veoma dobrom danu za Evropu".
"Odluka Srbije podsjetnik je na uspjeh i privlačnost Evropske unije", rekao je Reinfeldt.
Predaju zahtjeva za članstvo u EU vlasti Srbije su zvanično najavile u junu 2008. u Briselu kada se potpredsjednik vlade zadužen za evropske integracije, Božidar Ðelić, sastao sa 24 stalna ambasadora zemalja ćlanica (do ukupno 27) i rekao da će Srbija do kraja 2009. "obezbijediti svojim građanima bezvizni režim i podnijeti aplikaciju za članstvo u Uniji". Predajom aplikacije za sticanje statusa kandidata, Srbija je ispunila oba do sada najveća proevropska obećanja.
Predaja aplikacije za članstvo prvi je u nizu koraka na dugom putu prema članstvu u Uniji.
Nakon formalnog čina podnošenja zahtjeva potrebno je prvo da Vijeće EU na nivou šefova diplomatije (a na prijedlog Evropske komisije) uvrsti ovu temu na svoj dnevni red i da zemlje članice jednoglasno usvoje odluku o davanju mandata Evropskoj komisiji da započne s izradom mišljenja o toj kandidaturi.
Komisiji je za izradu mišljenja potrebno od jedne do dvije godine i tek nakon toga zemlje članice EU odlučuju da li će ‘potencijalnom kandidatu' odobriti kandidatski status i odrediti datum za početak dugih i teških pregovora po svih 23 poglavlja evropske pravne stečevine (acquis communaitaire).
Glavna prepreka na srbijanskom putu ka EU je i dalje Ratko Mladić, bivši general bosanskih Srba optužen za ratne zločine, koji je još na slobodi. Osim Mladića, Haaški sud (ICTY) traži i izručenje Gorana Hadžića, jednog od vođa srpske pobune u Hrvatskoj.
"Èinimo sve što je moguće da ih uhapsimo i predamo optužene Haaškom tribunalu", rekao je Tadić novinarima u Stockholmu, istakavši kako "nije lako pronaći ljude s takvim iskustvom kakvi su general Mladić i Hadžić."
Reinfeldt i Tadić su u izjavama za medije posebno istakli "strateški geografski položaj" Srbije u oblasti prometa i energetike. Tadić je također odao priznanje Zoranu Ðinđiću, bivšem srbijanskom premijeru ubijenom u Beogradu u ožujku 2003. godine koji je, kako je rekao, trasio današnji proevropski put svoje zemlje.
Evropski povjerenik za proširenje u odlasku, Olli Rehn, čestitao je Srbiji i Švedskoj, istakavši kako je "srbijanski zahtjev za članstvo upotpunio uspješno švedsko predsjedništvo Evropskom unijom", dok će.
datum srbijanskog prijema u EU "ovisiti isključivo o sposobnosti Srbije da ispuni sve potrebne uslove koji stoje pred ovom zemljom".