Brisel/Bruxelles, 08.12.2008. - Nakon što su 10. novembra odobrili Novu strategiju EU prema Bosni i Hercegovini (BiH) ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) na sastanku održanom u ponedjeljak, 8. decembra u Briselu (Bruxelles) gotovo rutinski su dali podršku godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku BiH i ostalih zapadnobalkanskih zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (SAP).
Vijeće je podržalo i dopunjeni dokument Evropske komisije pod nazivom Strategija proširenja i glavni izazovi za razdoblje 2008.-2009. Vijeće je potvrdilo "evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, koja je i dalje od ključne važnosti za stabilnost, pomirenje i budućnost regiona". Vijeće podsjeća da „samo dostizanjem stvarnog napretka u privrednim i političkim reformama i poštovanjem postavljenih uslova i kriterija, potencijalni kandidati mogu dobiti status kandidata sa konačnom ambicijom da jednoga dana i pristupe Evropskoj uniji". U zaključcima se takođe podsjeća da provedba obaveza koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), uključujući i odredbe koje se odnose na trgovinu, "predstavljaju bitan element na koji će se EU oslanjati prilikom razmatranja eventualnih zahtjeva za primanje u članstvo".
Vijeće EU poziva sve zemlje zapadnog Balkana da ulože dodatne napore u ključnim područjima reformi kao što su borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa i upravna reforma.
Ministri su ponovo izrazili "zabrinutost zbog usporavanja reformi u BiH", a ukazali na napredak u Crnoj Gori, te ponovo odgodili početak primjene Privremenog trgovinskog sporazuma sa Srbijom "sve dok vlasti u Beogradu ne ostvare potpunu saradnju s Haškim tribunalom".
U zaključcima Vijeća ministara o BiH se navodi da je "potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavljalo važnu etapu u odnosima EU sa tom zemljom", ali se ponovo izražava "zabrinutost zbog trenutne političke situacije uključujući i nedavne jednostrane izjave i poteze pojedinih političara, koje usporavaju proces neophodnih reformi". "Nužnost zajedničke vizije o budućnosti zemlje, poštovanje pravne države, jačanje državnih institucija i sposobnosti državne uprave, bitka protiv korupcije i organiziranog kriminala - i dalje predstavljaju ključne izazove u razvoju BiH", navodi se u zaključcima evropskih ministara. U zaključcima o BiH je još jednom potvrđena "evropska perspektiva Bosne i Hercegovine", uz poziv bosanskim političkim vođama da preuzmu odgovornost za provođenje reformi. Data je puna podrška visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH i specijalnom predstavniku EU, te naglašeno da se ostaje pri ranijim uslovima i ciljevima iz februara ove gocine za transformaciju OHR-a u Ured specijalnog predstavnika EU (EUSR).